Domaća vina od domaćih sorti - brend za svet

 

vinske-boce-2.jpg

SREMSKI KARLOVCI - Vinogradari u Srbiji trebalo bi da se okrenu proizvodnji vina od domaćih sorti grožđa, prilagođenih ovdašnjoj klimi, kako bi stvorili brendirani prozvod koji će na svetskom tržištu biti asocijacija na kraj iz koga potiču, smatra stručnjak Instituta za vinogradarstvo i voćarsto novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Ljubica Radan.

Ona je u izjavi Tanjugu, u toku sajma brendova na Beogradskom sajmu, predočila da je taj Institut stvorio 21 sortu vinove loze za crna, bela i stona vina i tri klona italijanskog rizlinga.

Institut, takođe, stalno pomaže vinogradarima i vinarima, kroz razne vrste besplatnih seminara da nauče kako da nova tehnološka dostignuća primene u stvaranju vina vrhunskog kvaliteta, po kojem će biti prepoznatljivi.

Sadašnji zahtevi u podizanju vinograda, prema njenim rečima, bitno se razlikuju u odnosu na ranija vremena po tome što bi trebalo povećavati broj biljaka po hektaru, a sa smanjenim razmakom biljka se manje opterećuje i daje bolji kvalitet grožđa.

Radan je dodala da je sada potrebna i promena sortimenta, kao i shvatanja da u Vojvodini treba gajiti grožđe samo za bela vina, a na jugu zemlje za crna, jer za to nema naučnih opravdanja.

Vina je, smatra ona, potrebno praviti od autohtonih i novostvorenih domaćih sorti grožđa, jer korišćenjem inostranih, koje su stvarane za druge klimatske uslove, ne možemo postići isti kvalitet niti biti konkurentni, "što je šteta jer imamo mnogo bolje uslove za vinogradarstvo od mnogih evropskih zemalja".

Institut je u stvaranju novih sorti, prošao kroz nekoliko faza.

grozdje-vinograd.jpg
Na početku je radio na poboljšanju kvaliteta starih autohtonih sorti, koje su ukrštane sa visokokvalitetnim inostranim i na taj način dobijeno je pet novih vrsta za proizvodnju belih vina -"neoplanta", "župljanka", "sirmium", "sila" i "nova Dinka", i dve za crna vina "probus" i "rumenika".

U drugoj fazi stvarane su sorte koje su otporne na niske temperature, karakteristične za Vojvodinu. Tako je nastalo šest belih vinskih sorti "Zlata", "rani rizling", "Lela", "Liza", "Mila" i "Petra".
 
Institut je potom svoje snage usmerio na kreiranje sorti koje će biti otporne na gljivične bolesti i pogodne za organsku proizvodnju. Tako je stvoreno šest belih vinskih vrsta "kosmopolita", "Petka", "rubinka", "Bačka", "Panonija" i "Morava" i dve stone sorte "lasta" i "Karmen".

Radanova je naglasila da je Institut proizveo i "eko vino" iz te organske proizvodnje, a pre toga je u svom proizvodnom asortimanu imao 11 vina, koja su dostupna posetiocima vinoteke u Sremskim Karlovcima, gde se Institut nalazi.

Ona je predočila da je u toku i razvijanje centra za obuku proizvođača, gde će moći da dobiju sve informacije vezane za nove tehnoglije.

Institut u svojim istraživanjima sarađuje sa sličnim institucijama u inostranstvu, a najviše sa Institutom za vinogradarstvo u Austriji.
 
Izvor: RTV

Pretraga

Prijava na newsletter

Prijatelji projekta

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Pratite nas na

Baner
Baner

Google Oglasi

Prijatelji

Baner
Baner
Baner